A+ R A-

Mustafa Demir: Posljednji predsjednik Rukometnog saveza Jugoslavije

Mustafa Mujo Demir je nekadašnji rukometaš, ali, ustvari, svestrani sportista. Sarađivali smo godinama, jer Demir nikada nije rekao definitivno zbogom sportu, a bio je na raznim pozicijama i jedan je od najpriznatijih sportskih radnika u BiH. 

"Cijeli život sam u sportu. Došao sam u FIS, u Partizan, gdje sam počeo sa gimnastikom, pa i ostalim sportovima - košarka, odbojka, atletika, nogomet... U juniorima Sarajeva sam trenirao dvije godine. Imali smo sjajnu generaciju", prisjeća se Mustafa Demir, koji će se potom definitivno opredijeliti za rukomet.

"Počeo sam u ekipi Grbavica, jedna fina generacija. Zatim sam prešao u Omladinac Sarajevo, pa Mladu Bosnu i Željezničar. Igrao sam lijevog vanjskog igrača skoro cijelu karijeru. Imao sam tu sreću da sam igrao sa sjajnim igračima kao što su Čengić, Idžaković, Rudić, Glasović, Dizdar, Delahmetović, Žigić... Ekipa koja je proslavila, ne samo sarajevski, nego i bosanskohercegovački rukomet. Bili smo ekipa koja je bila u vrhu jugoslavenskog rukometa. Posebno sam sretan što sam igrao sa Idžakovićem, za mene zasigurno najboljeg igrača u fazi napada što je svijet imao. Od njega se moglo učiti".  

Čuveni trio 

I danas se spominje čuveni trio - Idžaković, Rudić, Demir.  

"Mi smo tada bili vanjska linija. Rudić je bio jedan vrstan tehničar. A Idžaković je bio igrač koji je punio stadione, dvorane... Sretan sam što sam se i ja u to uklopio i dao doprinos velikim uspjesima Mlade Bosne i Željezničara".

U bivšoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina  je imala najviše prvoligaša. 

"Od samog osnivanja takmičenja na nivou Jugoslavije, BiH je imala najveći broj ekipa, skoro pa pola lige. U početku je bila Mlada Bosna i banjalučki Borac, pa sarajevska Bosna, Krivaja iz Zavidovića, visočka Bosna, Sloboda iz Tuzle. Naše ekipe su bili višestruki prvaci Jugoslavije, prvaci i finalisti evropskih takmičenja. Naravno, banjalučki Borac ispred svih, osam puta prvak, deset puta pobjednik Kupa, prvak Evrope. Željo je bio prvak Jugoslavije, finalista Kupa EHF-a, a sarajevska Bosna pobjednik Kupa Jugoslavije".  

Pored Idžakovića, Mustafa Demir se osvrnuo na još neke sjajne bosanskohercegovačke igrače.

"Tu moram spomenuti sjajnu našu generaciju koja je na olimpijskim igrama 1972. godine osvojila prvu zlatnu medalju za rukomet, Popović, Arslanagić, Karalić, Lavrinić, Timko. Ne treba zaboraviti ni sjajnog našeg golmana Adnana Dizdara, sa kojim sam igrao u Mladoj Bosni i Željezničaru. Bosna i Hercegovina je uvijek činila kostur mladih selekcija bivše države". 

I nakon igračke karijere, Mustafa Demir je ostao u sportu...

"Bio sam dugo godina potpredsjednik RK Željezničar, aktivan u RSBiH i RSJ. Bio sam posljednji predsjednik Rukometnog saveza Jugoslavije. Izabran sam bio 1989. godine i bio sam na toj funkciji do početka agresije na BiH. Naravno, po sticanju nezavisnosti BiH uključio sam se u osnivanje Olimpijskog komiteta BiH, Sportskog saveza BiH i Rukometnog saveza BiH".

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta BiH

Mustafa Demir je 1994. godine izabran za predsjednika Paraolimpijskog komiteta BiH.

"U tom teškom vremenu bili smo procijenili da moramo osnovati i paraolimpijski komitet i to smo uradili. Poslije će se pokazati da je to bio odličan potez, jer i sami znate šta je napravila naša reprezentacija u sjedećoj odbojci. Osvojila je sve što se moglo osvojiti. Posebno sam ponosan što sam izabran za počasnog predsjednika Asocijacije sjedeće odbojke BiH".

Do odlaska u penziju mr. sci. Mustafa Demir je obavljao funkciju pomoćnika federalnog ministra za kulturu i sport.  Nakon odlaska u penziju, nije krio razočarenje odnosom države prema sportu i sportistima koji su jedini istinski ambasadori naše države. 

Sarajevski FIS - hram sporta

Sa Mustafom Demirom sam razgovarao u sarajevskom FIS-u, upravo odakle je i počela njegova karijera, kao i mnogih drugih bh. sportskih velikana.

"Sarajevski FIS je hram sporta. To je mjesto koje je dalo najbolje bh. sportiste. Mi smo igrali nedjeljom u 11 sati, a već u 10 sati je bilo sve dupke puno. Četiri, pet hiljada gledalaca je uvijek bilo prisutno. A mi smo naše navijače oduševljavali prikazanim partijama. Nezaboravne su utakmice protiv Borca, Partizana, Zvezde, Zagreba, Medveščaka, Krivaje...", prisjeća se Demir.

Naše podneblje odgovara rukometu

"U bh. rukometu je problem nerad sa mladima. Prema svim statistikama ovo podneblje odgovara rukometu. Ali bez ozbiljnog pristupa i rada sa mladima neće biti rezultata. Dakle, sve je do nas. Uvijek smo bili talentovani, rukomet je bio naš najtrofejniji sport", kaže Demir.

Svijet Rukometa | Oslobodjenje