Nevjerovatna je količina spekulativnih komentara, tekstova, naslova, tumačenja, ličnih animoziteta, subjektiviteta i pokušaja da se bude na silu meritoran u tzv “slučaju Nuić”!
Prosto je impresivno čitati i slušati kako se određeni ljudi stavljaju u uloge tužilaca, advokata, sudija, presuditelja i izvršioca kazni raznih vrsta!
Da li je moguće da je ozbiljnost i seriozni pristup problemu misaona imenica i izumrla kategorija! Veoma je “odgovorno” i ” teško” sjediti u toploj sobi i rješavati sve probleme ovog svijeta! Hajde što to rade ovi koji u svojoj fb vitrualnosti daju sebi gore navedene uloge ali je zabrinjavajući veliki postotak nedostatka profesionalnosti i esnafskog karaktera onih kojim je olovka i bavljenje ovom problematikom posao!
Za sve što se kaže, napiše, komentariše treba imati PROVJERENU informaciju i biti upoznat sa materijom! Možda je i krivac, ne sporim, upravo nedostatak prave informacije pa samim tim i kvalitetne analize i konačno zaključka!
Ali zar pametnom i dobronamjernom čovjeku koji želi dobro BH rukometu i svojoj reprezentaciji nije jasno da, evo konkretno ja kao direktor repke i ostali ljudi koji su upućeni, ne želim izlaziti u javnost sa određenim informacijama jer ne želim buditi već dobro poznatu sujetu EHF stafa i ne želim prije vremena otkrivati naše adute u cijeloj ovoj priči! Sujeta velikog prema malom, a pogotovo u današnjim konstalacijama odnosa u krovnoj kući evropskog rukometa, koja funkcioniše na principu “šta mi možeš”, je vrlo prisutna!
Zato naslovi, analize, komentari, osuđivanja, prihvatanje da je slovenačka istina veća od bosanskohercegovačke, samo štete i idu u prilog tome da “dobronamjernici” iz EHF- a kažu: ” Pa evo, sami sebi ste presudili! Što bi mi donosili drugačiju odluku?”
Čitaju i oni sve, znam pouzdano!
Istina u ovom slučaju je jedna i bit će upotrebljena kad za to dođe vrijeme u svrhu zaštite NAŠIH interesa!
Do tada, bilo bi lijepo kada bi ovo shvatili i bili mnogo više okrenuti onome što će dovesti do konačne odluke koja ide nama u prilog i koja će potvrditi ono što smo teškom mukom ostvarili na terenu a tome je predhodilo mnogo uloženog truda, znanja, svekolikih odricanja, i to u situaciji kad bi samo rijetki prihvatili da uđu u koštac sa svim problemima koje opterećuju RSBIH!
Zato, malo mudrosti i ozbiljnosti u stavovima i ostavljanja za neko drugo vrijeme svih međusobnih netrpeljivosti kojih ne manjka, ne bi škodilo!
Naprotiv!
Kada dođe vrijeme, svi ćete imati cijelu priču pa će se tad neko stidjeti (ako ima obraza) a neko svjetla obraza hodati ovom državom!
A za sve one kojima je senzacija važnija od rezultata reprezentacije javno kažem da ovaj direktor zna šta mu je činiti u zavisnosti od odluke EHF-a, za koju vjerujem na osnovu onoga što znam jer sam potuno “unutra”, da će biti jedina moguća a to je baraž. A sjećam se kako su nas ispratili na prvu utakmicu u Švicarsku kada niko nije ni pomislio da ćemo doći u situaciju da se u Tuzli uopšte borimo za baraž o kojem se svi sad tako brinu…
RSBIH je naš okvir i radi pod najčudnijim uslovima na planeti!
Volio bi i ovaj direktor da našu reprezentaciju opslužuje 15 ljudi ali to nije naš slučaj, barem ne još!
A da li je grijeh boriti se i vjerovati da će to tako nekad biti! Do toga se ne dolazi nesuvislim kritizerstvom nego radom (bez naknade) i borbom za bolje uslove!
Nesmotreni, neću reći tendencizni, pokušaji odvajanja rukovodstva reprezentacije od igrača će svakako ostati pokušaji, jer mi koji smo jedno tijelo, nismo toliko naivni da nasjednemo na tu priču koja ne donosi nikome ništa dobro!
A minimiziranje aktivnosti u vezi omladinskih selekcija sigurno neće zaustaviti taj proces!
Postoje teme koje treba istražiti i pokrenuti pitanja zbog kojih svi ispaštamo!
Na kraju veliko hvala i svako poštovanje za ljude koji na objektivan, i sve obuhvatan način posmatraju i govore o svemu ovome!